Objavljeni su rezultati konzultacija s mladima u okviru IX. ciklusa Dijaloga EU s mladima!
Europska unija od 2009. provodi konzultacije u okviru kojih mladi imaju priliku iznijeti svoja mišljenja i prijedloge te na taj način utjecati i oblikovati europsku politiku koja ih se izravno tiče. Taj se proces do 2019. godine zvao strukturirani dijalog s mladima, a sada je poznat kao Dijalog Europske unije s mladima (DEUM). Kroz Dijalog tijela javne vlasti, uključujući institucije Europske unije, savjetuju se s mladim ljudima o određenim temama koje su od velike važnosti za populaciju mladih diljem Europe. Cilj je osigurati da preporuke i mišljenja mladih osoba nađu svoje mjesto u nacionalnim i europskim politikama za mlade kako bi se poboljšala kvaliteta njihova života i unaprijedio položaj mladih u određenom području.
Najvažniji dio Dijaloga je provođenje konzultacija u suradnji s mladima. Takve konzultacije služe kao forum za promišljanje o prioritetima, provedbi i vrednovanju europskih i nacionalnih politika za mlade. Osim konzultacija koje se provode kroz ankete ili upitnike, brojne organizacije mladih organiziraju različite aktivnosti kako bi što veći broj mladih mogao iznijeti svoje mišljenje i preporuke na smislen i zabavan način te kako bi se omogućilo da se glas mladih čuje i da njihove ideje i preporuke budu uvažene.
Faza konzultacija IX. ciklusa Dijaloga EU-a s mladima (DEUM9 tj. EUYD9) trajala je od siječnja 2022. do kolovoza 2022. U nastavku donosimo sažetak rezultata EUYD9 koji obuhvaća konzultacijske aktivnosti provedene od strane nacionalnih radnih skupina, doprinos međunarodnih nevladinih organizacija mladih koje sudjeluju u EUYD 9 te ishode EUYD Konferencije u Pragu, Češka. Rezultati mid-term prikupljenih primjera dobre prakse su također ukomponirani.
PRIJEVOD SAŽETKA ZAVRŠNOG IZVJEŠĆA IX. CIKLUSA DIJALOGA EU S MLADIMA (EUYD9): „Zajedno za održivu i inkluzivnu Europu“
REZULTATI PODTEME 1: „INFORMIRANJE I EDUKACIJA“
Prema mladima koji su sudjelovali u Konzultacijama, izvori informacija i prilike za učenje o klimatskim promjenama trebali bi:
• biti prilagođen mladima („youth-friendly“) te biti dostupni u nizu formata i jezika;
• pokazati važnost/ relevantnost klimatskih promjena za živote različitih skupina mladih;
• biti sveobuhvatni, pouzdani i utemeljeni na znanstvenim spoznajama, pokrivajući niz tema vezanih uz okoliš i prikazati političke procese i razvoje koji se odnose na održivost;
• ukazati na povezanost između klimatskih promjena i nejednakosti, koje mnogi mladi nisu bili svjesni tijekom Konzultacija;
• nadilaziti „samo“ dijeljenje informacija nego nastojati motivirati i osnažiti mlade ljude na
djelovanje u korist održivosti, uključujući i kroz političko djelovanje i odabirom održivog načina života;
• izbjegavati „apokaliptične poruke” koje stvaraju osjećaje beznađa i utječu na mentalno zdravlje mladih.
Kako bi se povećale mogućnosti učenja o održivosti, predloženo je da se škole trebaju bolje koristiti, a tema uključena u njihov nastavni plan/ kurikulum.
Iako su škole bile najviše predloženi forum (okruženje) za te prilike, među korisnim okruženjima za učenje prepoznati su i civilno društvo, klubovi mladih, organizacije mladih, digitalni alati i programi vršnjačke podrške („peer-to-peer“).
Povećana je svijest o potrebi financiranja rada s mladima („youth work“) i organizacija mladih kako bi se proširile mogućnosti učenja vezane uz održivost.
REZULTATI PODTEME 2: „DJELOVANJE I OSNAŽIVANJE“
Među sudionicima Konzultacija bilo je učestalo mišljenje da su kreatori politika i političari pokazali su nedostatak djelovanja po pitanjima održivosti i okoliša te mlade osobe imaju vrlo ograničene načine da potaknu donositelje odluka da razmotre te teme. Bili su prisutni osjećaji nepovjerenja i nezadovoljstva prema političarima.
Mnogi, ali ne svi, mladi su znali prepoznati/ identificirati različite dostupne participativne mehanizme (npr. prosvjedi, peticije, organizacije civilnog društva).
Općenito gledano, smatra se kako ti mehanizmi ne uspijevaju donijeti promjene u pogledu održivosti zbog nedjelovanja relevantnih tvoraca politika. Nisu identificirani širi specifični mehanizmi koji bi bili učinkovitiji. Mladi koji su uključeni u formalne strukture (npr. Savjeti mladih, savjetodavno tijelo za mlade) navode da te strukture imaju određeni utjecaj kada su ugrađene u kreiranje politika. Međutim, mnogi mladi nisu bili svjesni tih struktura.
Mogućnosti koje donositelji odluka mogu iskoristiti:
• kreatori politika obvezuju se na opsežnije djelovanje na temelju ishoda mehanizmi sudjelovanja;
• poboljšanje dostupnosti mehanizama sudjelovanja, osiguravajući njihovo usmjeravanje na probleme marginaliziranih skupina kao i pitanja većinskih grupa te omogućiti marginaliziranim skupinama mladih ljudi preuzimanje voditeljskih uloga;
• povećanje broja mogućnosti sudjelovanja na održivosti, posebno neformalnim i redovitim dijalogom s izabranim predstavnicima;
• Promicanje i zaštita Vijeća mladih povećanjem resursa, uspostava više lokalna Vijeća mladih i osiguranje zakonodavne potpore.
REZULTATI PODTEME 3: „UPRAVLJANJE“
EUYD9 Konferencija mladih u Francuskoj i Češkoj te neformalni ministarski sastanak održan 22. siječnja 2022. u Strasbourgu identificirali su zabrinutost mladih u vezi „Youth washing“ (op.a. korištenje prisutnosti mladih i glasova mladih da neki event izgleda dobro, bez da se mlade zaista pita za mišljenje i aktivnu participaciju). Mladi koji su sudjelovali u konzultacijskoj fazi bili su manje pojmovno upoznati s tim konceptom, ali često ga mogu prepoznati. Youth washing se opisuje kao interakcija/ angažman između političara ili kreatora politika i mladih osoba, koji nema istinsku mogućnost stvaranja političkih promjena, unatoč očekivanjima da će se to dogoditi.
U Konzultacijama je utvrđeno da participativni mehanizmi mogu smanjiti youth washing na sljedeće načine:
• povećanje transparentnosti i vidljivosti pružanjem jasnih informacija mladima o izvedivosti implementacije njihovih zahtjeva i osiguravanje da obaveze (commitments) kreatora politika budu javno snimane i promovirane;
• pružanje praćenja (follow up) i povratnih informacija (feedback) mladima o aktivnostima koje poduzimaju kreatori politika, nakon sudjelovanja u aktivnostima, s kreatorima politika koji javno izvješćuju o promjene koje su postignute ili opravdavaju nedostatak promjena u zadanim rokovima, kao i sudjelovanje u tekućem dijalogu s mladima;
• razvijanje dosljednijih i snažnijih veza između mehanizama sudjelovanja i sektorima politike povezanim s održivosti.
REZULTATI PODTEME 4: „MOBILNOST I SOLIDARNOST“
Tijekom Konzultacija, mladi iz različitih područja marginaliziranog podrijetla bili su upitani što bi im moglo omogućiti da iskoriste mogućnosti mobilnosti u cijeloj EU povezane s okolišem. Glavne su bile financijske prepreke. To je uključivalo izravne troškove, nemogućnost uzimanja dopusta (pauza- slobodni dan) od posla ili riskiranja gubitka socijalne pomoći (?). Jezične barijere i nedostatak dostupnih informacija o mogućnostima su također odigrale ulogu. Neki mladi su percipirali mogućnosti mobilnosti u EU kao nešto što nije namijenjeno mladima iz njihovog porijekla. Sklonost usmjeravanju na trenutne životne potrebe ili lokalna pitanja, a ne teme vezane uz okoliš, također su bili čimbenik.
Mlade osobe koje su sudjelovale u Konzultacijama identificirale su potrebu za:
● smanjiti prag za pristup mogućnostima uklanjanjem troškova, nudeći kratkoročne (2-3 dana) mogućnosti, pojednostavljenje administrativnih postupaka i izravno povezivanje putem školskih ili lokalnih projekata.
● povećati financiranje i potporu organizacijama koje promiču mobilnost i projekti solidarnosti
● fokusirati se na lokalne ekološke inicijative (environmental initiatives) koje su povezane i utječu na vlastite lokalne zajednice marginaliziranih skupina mladih
● povećati publicitet i informiranje (outreach), uključujući pružanje prilika za mobilnost povezanih sa školama, a također i suradnjom s organizacijama, stručnjacima i prethodnim sudionicima, koji imaju „bonds of trust” s mladima u marginaliziranim okolnostima
● naglašavati osobne koristi (dobrobiti) sudjelovanja, posebno s obzirom na utjecaj na zapošljivost i vještine zapošljavanja (employment skills) te učiniti mogućnosti atraktivnijim
●osigurati fleksibilnu, visoko kvalitetnu i stručnu potporu koja može zadovoljiti niz različitih potreba za pristupačnošću, uključujući osnaživanje organizacija (resourcing organisations?) koje rade s mladima iz marginaliziranih skupina za podupiranje prilika za mobilnosti vezane uz teme okoliša.
REZULTATI PODTEME 5: „PRISTUP INFRASTRUKTURI“
Financijska ograničenja identificirana su kao jedan od ključnih čimbenika koji sprječava mlade ljude u odluci za odabir održivijeg načina življenja. Sudionici koji su bili u Konzultacijama pozvali su na razvoj održive infrastrukture koja je dostupna mladima (koju si mladi mogu „priuštiti“). Općeniti nedostatak infrastrukture u ruralnim područjima također je istaknut.
Vrste zatražene infrastrukture uključuju:
• pristupačan i poboljšan javni prijevoz uz sigurnije i rasprostranjenije „objekte“ za vožnju biciklom postaju održivije opcije u usporedbi s automobilima
• financijski dostupne opcije stanovanja, budući da su mladi izjavili da su financijske prepreke bile glavni čimbenik za njih u otežavanju razmatranja održivosti pri izboru stanovanja.
• zeleniji, otvoreni javni prostori i promicanje obnovljive energije
• pristupačne opcije održive hrane i potrošnje, uključujući recikliranje i ponovnu uporabu. To je bilo važno mnogim mladima, ali ne tako visok prioritet kao drugi prijedlozi.
Konferencija mladih EU-a u Pragu utvrdila je ulogu politike mladih i sektora mladih u pružanju potpore sudjelovanju mladih u područjima politika više izravno povezanih s infrastrukturom, kao što su promet, stanovanje, urbano planiranje, energetika i poljoprivreda.
REZULTATI MEĐUSEKTORSKE TEME: „MEĐUGENERACIJSKI DIJALOG”
Konferencija mladih EU-a u Pragu utvrdila je da održivost i uključivanje nisu samo „pitanja/ problemi“ mladih, već pitanja koja utječu na cijelo društvo. Stoga je rečeno da dobra praksa u donošenje politika zahtijeva međugeneracijski dijalog među svim generacijama. Nije bilo strogih zahtjeva za međugeneracijskim dijalogom tijekom 9. Konzultacijskog ciklusa DEUMa, ali bio je određeni stupanj potpore kada je tema predstavljena mladima koji sudjeluju.
Smatra se kako međugeneracijski dijalog ima potencijal za:
• legitimiziranje i izgradnju prepoznatljivosti za brige i napore mladih ljudi na pitanjima održivosti
• graditi međusobnu solidarnost i podršku među generacijama.
• promicanje međugeneracijskog učenja i omogućavanje mladima da utječu na stajališta starijih generacija o održivosti.
Rečeno je da međugeneracijski dijalog ne bi trebao zamijeniti postojeće mehanizme sudjelovanja mladih ili izravan dijalog između mladih i kreatora politika, ali bi trebao zauzeti mjesto uz ove aktivnosti.
___
“Sufinancira Europska unija. Izraženi stavovi i mišljenja isključiva su odgovornost autora i ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje potporu ne mogu se smatrati odgovornima za njih.”
