Kako se provodi SD?

Strukturirani dijalog jest proces konzultacija između donositelja odluka i mladih, koji osigurava da mišljenja i preporuke mladih budu jedan od ključnih impulsa prilikom donošenja odluka i oblikovanja politika za mlade. On se sastoji od jasno definiranih faza u kojima donositelji odluka i organizacije mladih postavljaju pitanja o temama koje su važne mladima diljem Europe, prikupljaju odgovore mladih, oblikuju prijedloge te ponovno prikupljaju komentare mladih na prijedloge prije nego što predstave konačne preporuke koje potom postaju dio politika za mlade.

Organiziran je u 18-mjesečne cikluse koji su podijeljeni u tri šestomjesečne faze. One se podudaraju s 3 šestomjesečna rotirajuća predsjedavanja Europskom unijom. Tri države članice koje unutar 18-mjesečnog ciklusa predsjedavaju Unijom, u suradnji s Europskom komisijom i Europskim forumom mladih odabiru jedan tematski prioritet koji će biti u fokusu cjelokupnog ciklusa i oko kojeg će se odvijati konzultacije te donositi  zajedničke preporuke.

Prva faza

Cilj je prve šestomjesečne faze postići zajedničko razumijevanje tematskog prioriteta koji će biti temelj dijaloga i konzultacija u sljedećim fazama. Nacionalne radne skupine počinju pripreme za proces na nacionalnoj razini kroz diskusije sa stručnjacima i mladima i istraživanje dogovorenog tematskog prioriteta. Nakon toga, država članica koja prva predsjedava Unijom unutar ciklusa organizira prvu Europsku konferenciju za mlade. Konferencija okuplja predstavnike organizacija mladih i donositelja odluka iz cijele Europe koji zajednički dogovaraju tematski okvir konzultacija i oblikuju konzultacijska pitanja. Potom nacionalne radne skupine, u suradnji s organizacijama mladih, pokreću konzultacije na nacionalnoj razini.

prva-faza

Druga faza

Cilj je druge faze prikupiti mišljenja mladih diljem Europe i na temelju njih oblikovati zajedničke preporuke vezane za tematski prioritet. Konzultacije obično traju nekoliko mjeseci i u tom razdoblju ključan je doprinos organizacija mladih na terenu koje mogu doći do velikog broja mladih i uključiti ih u proces. Po završetku konzultacija, svaka nacionalna radna skupina izrađuje nacionalni izvještaj te ga šalje Europskoj radnoj skupini. Druga po redu predsjedavajuća država unutar ciklusa potom organizira drugu Europsku konferenciju za mlade, gdje se na temelju svih 28 nacionalnih izvještaja oblikuju zajedničke preporuke. Na kraju 2. faze počinje proces prikupljanja mišljenja i osvrta na prijedlog zajedničkih preporuka na europskoj i nacionalnoj razini.

druga-faza

Treća faza

Cilj je treće faze uključiti dobivene osvrte i mišljenja kako bi se povećala važnost zajedničkih preporuka i vjerojatnost da postanu dio politika za mlade. Nakon što su na europskoj i nacionalnoj razini prikupljena mišljenja o nacrtu zajedničkih preporuka, posljednja država u predsjedavajućem triju organizira treću Europsku konferenciju za mlade. Na njoj predstavnici organizacija mladih i donositelja odluka raspravljaju i revidiraju zajedničke preporuke i predlažu konkretne načine njihove provedbe. Vrhunac procesa predstavlja usvajanje Zajedničkih preporuka na konferenciji od strane mladih i donositelja odluka.

treca-faza

Nakon posljednje Europske konferencije za mlade u ciklusu, Vijeće ministara Europske unije (za mlade) počinje proces izrade i donošenja Rezolucije Vijeća, pri čemu Zajedničke preporuke služe kao temelj. Po završetku jednog 18-mjesečnog ciklusa, proces počinje iznova, s novim predsjedavajućim trijem i novim tematskim prioritetom.

AKTERI

Cjelokupnim procesom strukturiranog dijaloga upravlja Europska radna skupina za strukturirani dijalog. Čine je Europski forum mladih, Europska komisija i trio država koje predsjedavaju Europskom unijom.

europska-radna-skupina

Na razini država članica strukturirani dijalog koordinira nacionalna radna skupina. Obično je čine predstavnici ministarstva zaduženog za mlade, krovne organizacije mladih i ostalih udruga te stručnjaci i istraživači.

nacionalna-radna-skupina

Važno je naglasiti da strukturirani dijalog nije jedan od onih procesa koji su sami sebi svrha. Temelji se na jasno definiranim načelima i za njegovu provedbu ključni su:

  • obostrano učenje,
  • izvještavanje o napretku,
  • širenje rezultata,
  • praćenje provedbe procesa,
  • korištenje europskih programa i fondova.

Iz samih načela strukturiranog dijaloga vidljivo je da je riječ o procesu kojem iz srži proizlazi potreba za konkretnim rezultatima i zajedničkim razvojem. Običan razgovor sa skupinom mladih nije strukturirani dijalog. Razgovor koji služi međusobnom upoznavanju problema i pozicija, koji kao rezultat ima konkretne prijedloge čija se provedba prati te koji rezultira usmjeravanjem resursa prema rješavanju određenog problema – to je strukturirani dijalog.