Arhiva: Novosti

Obavještavamo sve zainteresirane sudionike da je produžen rok za prijavu na kreativni natječaj „Moja priča o ciljevima za mlade“, koji se provodi u sklopu projekta Dijalog EU s mladima.

Novi rok za prijave za sudjelovanje u natječaju je 1. veljače 2023. godine.

Sve dodatne informacije o natječaju i načinu prijave možete pronaći OVDJE!

Sretno svim sudionicama i sudionicima!

Projekt “Dijalog EU s mladima 2022-2024” sufinanciran je sredstvima Europske unije i sredstvima Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade.

Nagrađujemo kreativnost! Pozivamo te na sudjelovanje u natječaju pisanjem kratke priče pod temom „Moja priča o ciljevima za mlade“.

Mlada si i kreativna osoba kojoj pero leži u ruci kao po mjeri? Tipkaš po tipkovnici kao da sutra ne postoji? Okružen_a si vršnjacima koji se susreću s raznim problemima o kojima želiš progovoriti (pisati)? Osjećaš povezanost s EU ciljevima za mlade? Ili se tek želiš upoznati s EU ciljevima za mlade?

Ako si barem jednom odgovorio_la DA na prethodna pitanja, onda je ovo prilika za tebe!

Zadatak (ni)je jednostavan – u potrazi smo za tvojom pričom, anegdotom ili zanimljivom situacijom koju si proživio_la, a da je povezana s jednim (ili više) EU cilja za mlade. Želimo čuti izazove ili probleme s kojim si se susreo_la, inspirativne priče, priče iz kojih možemo učiti, ili pak izmišljene priče iz tvoje mašte. Što su to uopće EU ciljevi za mlade i kakve priče tražimo? O EU ciljevima možeš saznati više klikom na OVAJ LINK, a nakon toga želimo da nam pišeš!

Cilj natječaja je potaknuti kreativnost u području literarnog stvaralaštva među mladima, ali i promovirati EU ciljeve za mlade.

Zanima nas sve što nam možeš ispričati o jednoj od sljedećih tema EU ciljeva za mlade (teme se mogu i kombinirati):

1. Povezivanju Europske unije s mladima
2. Ravnopravnosti svih rodova
3. Inkluzivnim društvima
4. Informacijama i konstruktivnim dijalogom
5. Mentalnom zdravlju i dobrobiti mladih 
6. Poticaju mladima iz ruralnih sredina
7. Kvalitetnim poslovima za sve 
8. Kvalitetnom učenju
9. Prostoru i sudjelovanju za sve 
10. Održivoj zelenoj Europi
11. Organizacijama mladih i Europskim programima

Za više informacija o ovoj temi, pozivamo te i da pogledaš video „EU spikaonica: Što su EU ciljevi za mlade?“. 

UVJETI NATJEČAJA:

• Priča može imati najviše 10.000 znakova (s prazninama/razmacima). Priče se šalju e-poštom na adresu: srdjana@mmh.hr i/ili valentina@mmh.hr. U naslovu e-maila treba navesti naslov (subject) “Natječaj za kratku priču”.
• Prihvaćaju se samo prethodno neobjavljene priče.
• Svaki autor_ica može prijaviti najviše dvije priče.
• Prijava mailom treba sadržavati ime i prezime, adresu, broj telefona ili mobitela, datum rođenja natjecatelja_ice (dob je ograničena na mlade od 15-30 godina).
• Priče trebaju biti napisane na računalu i poslane u formatu .doc ili .docx (Ariel; veličina slova 12; prored 1,5).
• Natječaj je javan, ali ne i anoniman. Priče pod pseudonimom neće biti uzete u obzir.
• 10 odabranih priča bit će u cijelosti objavljene na web stranicama EU pita, biti će dio publikacije te će biti nagrađene VIP promotivnim paketima. 
• Finalisti i finalistkinje bit će pozvani na konferenciju Dijaloga EU s mladima krajem veljače 2023. gdje će se održati dodjela nagrada te će im biti osigurani put i smještaj u Zagrebu.

Natječaj traje od 15. prosinca 2022. do 15. siječnja 2023.

Prvih 10 najboljih priča će biti nagrađene VIP paketima.

Priče će pregledati i najbolje odabrati nacionalni tim Dijaloga Europske unije s mladima.

Rezultati natječaja bit će objavljeni nakon zaključenja natječaja na službenim stranicama Dijaloga EU s mladima te na društvenim mrežama „Tko te pita? EU pita“ i Mreže mladih Hrvatske sredinom siječnja 2023. 

Svi sudionici_e natječaja bit će obaviješteni putem e-maila da je rad zaprimljen te na isti način o rezultatima natječaja.

Ukoliko niti jedan rad neće zadovoljiti uvjete, javni natječaj će se poništiti.

Radovi pristigli nakon zaključenja natječaja neće se uzimati u obzir.

Slanjem svog rada autor_ica pristaje na gore navedene uvjete natječaja.

Za sve dodatne informacije o natječaju i o Dijalogu EU s mladima može se poslati upit na: valentina@mmh.hr i/ili na srdjana@mmh.hr.

Projekt “Dijalog EU s mladima 2022-2024” sufinanciran je sredstvima Europske unije i sredstvima Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade.

U sklopu Europskog dijaloga za mlade najvažniji cilj je osigurati da preporuke i mišljenja mladih osoba nađu svoje mjesto u nacionalnim i europskim politikama za mlade kako bi se poboljšala kvaliteta njihova života i unaprijedio položaj mladih u određenom području.
Najvažniji dio Dijaloga je provođenje konzultacija u suradnji s mladima, kako bi što veći broj mladih mogao iznijeti svoje mišljenje i preporuke te kako bi se omogućilo da se glas mladih čuje i da njihove ideje i preporuke budu uvažene.

Analizom prikupljenih podataka tijekom provedbe IX. ciklusa konzultacija s mladima u okviru Dijaloga EU s mladima tijekom 2022. godine pod nazivom “Zajedno za održivu i uključivu Europu”, dobiveni su podaci, mišljenja i stavovi mladih osoba na temu “Inkluzivna društva” (EU cilj za mlade #3) i “Održiva zelena Europa” (EU cilj za mlade #10).

Analiza rezultata o tome što kažu mladi, o čemu razmišljaju, što ih brine i koje promjene žele vidjeti u budućnosti, kao i brojni drugi podaci, objedinjeni su u brošuri “Zajedno za održivu i inkluzivnu Europu”, koja donosi sažeti pregled analize IX. ciklusa Konzultacija s mladima u Hrvatskoj i u Europi.

(Brošura dostupna za preuzimanje na poveznici u nastavku)

Mreža mladih Hrvatske, Mladi u EU i Gong su u Šibeniku organizirali konferenciju za mlade „Di sam ja u toj priči“. Cilj konferencije je bio predstaviti rezultate konzultacija s mladima koje su tijekom 2022. godine provedene s više od 20 000 mladih diljem Europe, a pod nazivom “Zajedno za održivu i inkluzivnu Europu” te mladima pribiližiti mogućnosti u okviru EU godine mladih. Također, na konferenciji se razgovaralo na koji način uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja otvara prostor za napredak i rast mladih osoba u odgovorne građane i građanke.

Nakon predstavljanja rezultata konzultacija i EU godine mladih, uslijedila je prva panel raspravam naziva “Mladi u građanskom odgoju i obrazovanju” tijekom koje se razgovaralo o tome zašto je Građanski odgoj i obrazovanje važan i što bi značilo njegovo uvođenje u škole u Šibeniku. Panel je moderirala Damira Bunac iz udruge Gong, panelisti su bili Ante Galić, tajnik Grada Šibenika, Zoran Smolić, ravnatelj Gimnazije Antuna Vrančića i Matej Matić, predsjednik Savjeta mladih Grada Šibenika. U konačnici su mladi zajedno sa panelistima zaključili da je tema GOO često nepoznata, da se o njoj ne raspravlja dovoljno ali da je nužan i da bi mladima bilo od koristi imati što više mogućnosti informiranja o relevantnim temama. Šibenik je otvoren uvođenju Građanskog odgoja, ali smatra se da bi reforma trebala biti podržana od strane Vlade i na nacionalnom nivou.

Tema druge panel rasprave bila je “Mladi u Dijalogu”, a sudionici su razgovarali o konkretnim primjerima implementacije konzultacija na lokalnom nivou. Panel je moderirala Valentina Gambiroža Staković, voditeljica projekta Dijaloga EU s mladima u Hrvatskoj, panelisti su bili Sanja Posavec, zamjenica ravnateljice Agencije za mobilnost i programe EU, Ivana Stojanova, koordinatorica Dijaloga u SŠ Rab, Caterina Rende Dominis iz Udruge mladih „Mladi u EU“ i Drago Mihaljević, ravnatelj SŠ Vrgorac. Pokazalo se da se mladi osjećaju aktivnim i motiviranim građanima kada im se da mogućnost da budu dio procesa donošenja odluka. Također, ono što su i mladi i panelisti istaknuli je važnost umrežavanja organizacija civilnog društva i škola kako bi se razmijenile metode i prakse te kako bi se mladi mogli što više uključiti u ostvarenje napretka u svojim lokalnim zajednicama iz prve ruke. 

Konferencija “Di sam ja u toj priči” je podržana iz projekta “Dijalog EU s mladima” koji je sufinanciran sredstvima Europske unije iz programa Erasmus+ i Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, iz projekta „EU za mlade“ koji se financira sredstvima Ministarstva vanjskih i europskih poslova te je sufinanciran sredstvima CERV i Ureda za udruge RH.

Europska unija od 2009. provodi konzultacije u okviru kojih mladi imaju priliku iznijeti svoja mišljenja i prijedloge te na taj način utjecati i oblikovati europsku politiku koja ih se izravno tiče. Taj se proces do 2019. godine zvao strukturirani dijalog s mladima, a sada je poznat kao Dijalog Europske unije s mladima (DEUM). Kroz Dijalog tijela javne vlasti, uključujući institucije Europske unije, savjetuju se s mladim ljudima o određenim temama koje su od velike važnosti za populaciju mladih diljem Europe. Cilj je osigurati da preporuke i mišljenja mladih osoba nađu svoje mjesto u nacionalnim i europskim politikama za mlade kako bi se poboljšala kvaliteta njihova života i unaprijedio položaj mladih u određenom području.

Najvažniji dio Dijaloga je provođenje konzultacija u suradnji s mladima. Takve konzultacije služe kao forum za promišljanje o prioritetima, provedbi i vrednovanju europskih i nacionalnih politika za mlade. Osim konzultacija koje se provode kroz ankete ili upitnike, brojne organizacije mladih organiziraju različite aktivnosti kako bi što veći broj mladih mogao iznijeti svoje mišljenje i preporuke na smislen i zabavan način te kako bi se omogućilo da se glas mladih čuje i da njihove ideje i preporuke budu uvažene.

Faza konzultacija IX. ciklusa Dijaloga EU-a s mladima (DEUM9 tj. EUYD9) trajala je od siječnja 2022. do kolovoza 2022. U nastavku donosimo sažetak rezultata EUYD9 koji obuhvaća konzultacijske aktivnosti provedene od strane nacionalnih radnih skupina, doprinos međunarodnih nevladinih organizacija mladih koje sudjeluju u EUYD 9 te ishode EUYD Konferencije u Pragu, Češka. Rezultati mid-term prikupljenih primjera dobre prakse su također ukomponirani.

PRIJEVOD SAŽETKA ZAVRŠNOG IZVJEŠĆA IX. CIKLUSA DIJALOGA EU S MLADIMA (EUYD9): „Zajedno za održivu i inkluzivnu Europu“

REZULTATI PODTEME 1: „INFORMIRANJE I EDUKACIJA“
Prema mladima koji su sudjelovali u Konzultacijama, izvori informacija i prilike za učenje o klimatskim promjenama trebali bi:
• biti prilagođen mladima („youth-friendly“) te biti dostupni u nizu formata i jezika;
• pokazati važnost/ relevantnost klimatskih promjena za živote različitih skupina mladih;
• biti sveobuhvatni, pouzdani i utemeljeni na znanstvenim spoznajama, pokrivajući niz tema vezanih uz okoliš i prikazati političke procese i razvoje koji se odnose na održivost;
• ukazati na povezanost između klimatskih promjena i nejednakosti, koje mnogi mladi nisu bili svjesni tijekom Konzultacija;
• nadilaziti „samo“ dijeljenje informacija nego nastojati motivirati i osnažiti mlade ljude na
djelovanje u korist održivosti, uključujući i kroz političko djelovanje i odabirom održivog načina života;
• izbjegavati „apokaliptične poruke” koje stvaraju osjećaje beznađa i utječu na mentalno zdravlje mladih.
Kako bi se povećale mogućnosti učenja o održivosti, predloženo je da se škole trebaju bolje koristiti, a tema uključena u njihov nastavni plan/ kurikulum.

Iako su škole bile najviše predloženi forum (okruženje) za te prilike, među korisnim okruženjima za učenje prepoznati su i civilno društvo, klubovi mladih, organizacije mladih, digitalni alati i programi vršnjačke podrške („peer-to-peer“).
Povećana je svijest o potrebi financiranja rada s mladima („youth work“) i organizacija mladih kako bi se proširile mogućnosti učenja vezane uz održivost.

REZULTATI PODTEME 2: „DJELOVANJE I OSNAŽIVANJE“
Među sudionicima Konzultacija bilo je učestalo mišljenje da su kreatori politika i političari pokazali su nedostatak djelovanja po pitanjima održivosti i okoliša te mlade osobe imaju vrlo ograničene načine da potaknu donositelje odluka da razmotre te teme. Bili su prisutni osjećaji nepovjerenja i nezadovoljstva prema političarima.
Mnogi, ali ne svi, mladi su znali prepoznati/ identificirati različite dostupne participativne mehanizme (npr. prosvjedi, peticije, organizacije civilnog društva).
Općenito gledano, smatra se kako ti mehanizmi ne uspijevaju donijeti promjene u pogledu održivosti zbog nedjelovanja relevantnih tvoraca politika. Nisu identificirani širi specifični mehanizmi koji bi bili učinkovitiji. Mladi koji su uključeni u formalne strukture (npr. Savjeti mladih, savjetodavno tijelo za mlade) navode da te strukture imaju određeni utjecaj kada su ugrađene u kreiranje politika. Međutim, mnogi mladi nisu bili svjesni tih struktura.
Mogućnosti koje donositelji odluka mogu iskoristiti:
• kreatori politika obvezuju se na opsežnije djelovanje na temelju ishoda mehanizmi sudjelovanja;
• poboljšanje dostupnosti mehanizama sudjelovanja, osiguravajući njihovo usmjeravanje na probleme marginaliziranih skupina kao i pitanja većinskih grupa te omogućiti marginaliziranim skupinama mladih ljudi preuzimanje voditeljskih uloga;
• povećanje broja mogućnosti sudjelovanja na održivosti, posebno neformalnim i redovitim dijalogom s izabranim predstavnicima;
• Promicanje i zaštita Vijeća mladih povećanjem resursa, uspostava više lokalna Vijeća mladih i osiguranje zakonodavne potpore.

REZULTATI PODTEME 3: „UPRAVLJANJE“
EUYD9 Konferencija mladih u Francuskoj i Češkoj te neformalni ministarski sastanak održan 22. siječnja 2022. u Strasbourgu identificirali su zabrinutost mladih u vezi „Youth washing“ (op.a. korištenje prisutnosti mladih i glasova mladih da neki event izgleda dobro, bez da se mlade zaista pita za mišljenje i aktivnu participaciju). Mladi koji su sudjelovali u konzultacijskoj fazi bili su manje pojmovno upoznati s tim konceptom, ali često ga mogu prepoznati. Youth washing se opisuje kao interakcija/ angažman između političara ili kreatora politika i mladih osoba, koji nema istinsku mogućnost stvaranja političkih promjena, unatoč očekivanjima da će se to dogoditi.
U Konzultacijama je utvrđeno da participativni mehanizmi mogu smanjiti youth washing na sljedeće načine:
• povećanje transparentnosti i vidljivosti pružanjem jasnih informacija mladima o izvedivosti implementacije njihovih zahtjeva i osiguravanje da obaveze (commitments) kreatora politika budu javno snimane i promovirane;
• pružanje praćenja (follow up) i povratnih informacija (feedback) mladima o aktivnostima koje poduzimaju kreatori politika, nakon sudjelovanja u aktivnostima, s kreatorima politika koji javno izvješćuju o promjene koje su postignute ili opravdavaju nedostatak promjena u zadanim rokovima, kao i sudjelovanje u tekućem dijalogu s mladima;
• razvijanje dosljednijih i snažnijih veza između mehanizama sudjelovanja i sektorima politike povezanim s održivosti.

REZULTATI PODTEME 4: „MOBILNOST I SOLIDARNOST“
Tijekom Konzultacija, mladi iz različitih područja marginaliziranog podrijetla bili su upitani što bi im moglo omogućiti da iskoriste mogućnosti mobilnosti u cijeloj EU povezane s okolišem. Glavne su bile financijske prepreke. To je uključivalo izravne troškove, nemogućnost uzimanja dopusta (pauza- slobodni dan) od posla ili riskiranja gubitka socijalne pomoći (?). Jezične barijere i nedostatak dostupnih informacija o mogućnostima su također odigrale ulogu. Neki mladi su percipirali mogućnosti mobilnosti u EU kao nešto što nije namijenjeno mladima iz njihovog porijekla. Sklonost usmjeravanju na trenutne životne potrebe ili lokalna pitanja, a ne teme vezane uz okoliš, također su bili čimbenik.
Mlade osobe koje su sudjelovale u Konzultacijama identificirale su potrebu za:
● smanjiti prag za pristup mogućnostima uklanjanjem troškova, nudeći kratkoročne (2-3 dana) mogućnosti, pojednostavljenje administrativnih postupaka i izravno povezivanje putem školskih ili lokalnih projekata.
● povećati financiranje i potporu organizacijama koje promiču mobilnost i projekti solidarnosti
● fokusirati se na lokalne ekološke inicijative (environmental initiatives) koje su povezane i utječu na vlastite lokalne zajednice marginaliziranih skupina mladih
● povećati publicitet i informiranje (outreach), uključujući pružanje prilika za mobilnost povezanih sa školama, a također i suradnjom s organizacijama, stručnjacima i prethodnim sudionicima, koji imaju „bonds of trust” s mladima u marginaliziranim okolnostima
● naglašavati osobne koristi (dobrobiti) sudjelovanja, posebno s obzirom na utjecaj na zapošljivost i vještine zapošljavanja (employment skills) te učiniti mogućnosti atraktivnijim
●osigurati fleksibilnu, visoko kvalitetnu i stručnu potporu koja može zadovoljiti niz različitih potreba za pristupačnošću, uključujući osnaživanje organizacija (resourcing organisations?) koje rade s mladima iz marginaliziranih skupina za podupiranje prilika za mobilnosti vezane uz teme okoliša.

REZULTATI PODTEME 5: „PRISTUP INFRASTRUKTURI“
Financijska ograničenja identificirana su kao jedan od ključnih čimbenika koji sprječava mlade ljude u odluci za odabir održivijeg načina življenja. Sudionici koji su bili u Konzultacijama pozvali su na razvoj održive infrastrukture koja je dostupna mladima (koju si mladi mogu „priuštiti“). Općeniti nedostatak infrastrukture u ruralnim područjima također je istaknut.
Vrste zatražene infrastrukture uključuju:
• pristupačan i poboljšan javni prijevoz uz sigurnije i rasprostranjenije „objekte“ za vožnju biciklom postaju održivije opcije u usporedbi s automobilima
• financijski dostupne opcije stanovanja, budući da su mladi izjavili da su financijske prepreke bile glavni čimbenik za njih u otežavanju razmatranja održivosti pri izboru stanovanja.
• zeleniji, otvoreni javni prostori i promicanje obnovljive energije
• pristupačne opcije održive hrane i potrošnje, uključujući recikliranje i ponovnu uporabu. To je bilo važno mnogim mladima, ali ne tako visok prioritet kao drugi prijedlozi.
Konferencija mladih EU-a u Pragu utvrdila je ulogu politike mladih i sektora mladih u pružanju potpore sudjelovanju mladih u područjima politika više izravno povezanih s infrastrukturom, kao što su promet, stanovanje, urbano planiranje, energetika i poljoprivreda.

REZULTATI MEĐUSEKTORSKE TEME: „MEĐUGENERACIJSKI DIJALOG”
Konferencija mladih EU-a u Pragu utvrdila je da održivost i uključivanje nisu samo „pitanja/ problemi“ mladih, već pitanja koja utječu na cijelo društvo. Stoga je rečeno da dobra praksa u donošenje politika zahtijeva međugeneracijski dijalog među svim generacijama. Nije bilo strogih zahtjeva za međugeneracijskim dijalogom tijekom 9. Konzultacijskog ciklusa DEUMa, ali bio je određeni stupanj potpore kada je tema predstavljena mladima koji sudjeluju.

Smatra se kako međugeneracijski dijalog ima potencijal za:
• legitimiziranje i izgradnju prepoznatljivosti za brige i napore mladih ljudi na pitanjima održivosti
• graditi međusobnu solidarnost i podršku među generacijama.
• promicanje međugeneracijskog učenja i omogućavanje mladima da utječu na stajališta starijih generacija o održivosti.
Rečeno je da međugeneracijski dijalog ne bi trebao zamijeniti postojeće mehanizme sudjelovanja mladih ili izravan dijalog između mladih i kreatora politika, ali bi trebao zauzeti mjesto uz ove aktivnosti.

Udruge Mreža mladih Hrvatske, Mladi u EU i Gong Vas pozivaju da sudjelujete na konferenciji za mlade „Di sam ja u toj priči“.
Mladi, učenice i učenici, nastavnice i nastavnici, pričate li o Građanskom odgoju i obrazovanju, što ono za vaš znači? Jesu li mladi kvalitetno informirani? Uključujete li mlade u procese donošenja odluka? Što o svemu kažu mladi diljem Europe?

Cilj konferencije je predstaviti rezultate konzultacija s mladima koje su tijekom 2022. godine provedene s više od 20 000 mladih diljem Europe, a pod nazivom “Zajedno za održivu i inkluzivnu Europu”, te obrazložiti na koji način uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja otvara prostor za napredak i rast mladih osoba u odgovorne građane i građanke.

Kroz prvu panel raspravu naziva “Mladi u građanskom odgoju i obrazovanju” razgovarat ćemo o tome zašto je Građanski odgoj i obrazovanje važan i što bi značilo njegovo uvođenje u škole u Šibeniku, a kroz drugu panel raspravu naziva “Mladi u Dijalogu” razgovarat ćemo kako, ono što su mladi kroz konzultacije istaknuli kao važno, primijeniti u radu s mladima u formalnom i neformalnom kontekstu. Na panel raspravama naziva gostovati će mlade osobe, radnici s mladima i predstavnici donositelja odluka.

Dragi mladi, dođite nam reći svoju stranu priče, družiti se s nama, razgovarati i saznati informacije koje ranije možda nisu došle do vas!

Konferencija će se održati 30.11.2022. godine u Šibeniku u Kući umjetnosti Arsen, na adresi Obala hrvatske mornarice 1, Šibenik. Početak konferencije predviđen je u 9:30.

Zbog ograničenog broja mjesta, za sudjelovanje na konferenciji potrebno se prijaviti putem obrasca: PRIJAVA ZA KONFERENCIJU.

Trening za trenere Dijaloga EU s mladima uspješno je završilo 13 trenera_ica!

Trening za trenere održao se s ciljem jačanja i širenja baze trenera za proces provedbe Dijaloga EU s mladima, te s ciljem stjecanja znanja i metoda za poticanje aktivnog sudjelovanja mladih u procesima donošenja odluka. 

Trening se održao u trajanju od 4 puna dana na datume 29.09.2022. – 02.10.2022., u prostoru hotela Tomislavov dom (Zagreb). Trening su vodile trenerice Lidija Đukes (Hrvatska) i Alenka Oblak (Slovenija), a kao gošća online nam se pridružila i kolegica Valentina Cesar ispred Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade.

Kao rezultat treninga, sudionici su:

• upoznati s procesom Dijaloga EU s mladima u nacionalnom i EU kontekstu;
• stekli znanja, metode i alate nužne za osnaživanje mladih u procesima donošenja odluka i smislenog sudjelovanja;
• razvili sposobnost razumijevanja i vođenja grupnih procesa učenja;
• unaprijedili kompetencije pripreme i razrade edukativnih sadržaja/programa;
• upoznati s metodama i alatima za uključivanje mladih u Dijalog EU s mladima;
• uključeni u nacionalnu bazu trenera Dijaloga EU s mladima.

Sudionici_ice su upoznali meta razinu metoda poput World Cafe, Open Space, dubinski istražili važnost refleksije u radu s mladima te su dodatno gradili grupnu dinamiku i radili planove za budućnost. Također su se pobliže upoznali s EU godinom mladih i mogućnostima koje ona pruža.

Hvala našim izvrsnim sudionicima_icama koji su osigurali kvalitetu i uspješnost treninga!

Mreža mladih organizirala je Trening za trenere u okviru Dijaloga Europske unije s mladima u Republici Hrvatskoj, financiranog kroz sredstva Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu i Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, te uz podršku Agencije za mobilnost i programe EU (AMPEU).