U nastavku donosimo izvještaj Katharine Mikulić, hrvatske predstavnice mladih na Europskoj konferenciji za mlade 2021. u Portugalu.

U sklopu Portugalskog predsjedanja Vijećem Europe, od 12. do 15. ožujka 2021., portugalsko Ministarstvo obrazovanja i Nacionalno vijeće mladih organizirali su Europsku konferenciju za mlade. Konferencija u Portugalu početak je 8. ciklusa konzultacija u okviru Dijaloga EU-a s mladima, a fokus je bio na cilju broj 9  “Prostor i sudjelovanje za sve” , pod motom “Europa za mlade – Mladi za Europu: Prostor za demokraciju i sudjelovanje”.

Glavni ishodi konferencije su kreiranje seta alata za konkretne akcije, mjere i političke preporuke koji će pomoći u postizanju Cilja 9 i njegovih 7 podciljeva. Da bi se postigao ovaj cilj, 8. ciklus Dijaloga EU-a s mladima organizira se u dvije faze – faza dijaloga (I) i faza provedbe (II). Konferencija u Portugalu označava prijelaz između dijaloga i provedbe. Od delegata se tražilo da odrede prioritete i dodatno razrade akcije i mjere koje će biti uključene u Toolbox-u, koji će biti predan konferenciji za mlade u Sloveniji, a koja se očekuje u jesen 2021. godine.

Kao popratni sadržaj konferencije organizirao se i 48-satni digitalni Hackathon koji je započeo 12. ožujka, u 00:00, i završio 13. ožujka,  u 23:59 (WET). Taj je Hackathon nastojao potaknuti i podržati razvoj inovativnih digitalnih rješenja, predvođen mladima, kako bi se riješile prepreke koje se svakodnevno pronalaze u sudjelovanju u demokratskim procesima političkog odlučivanja. Pobjednik  Hackathona predstavljen je zadnjeg dana konferencije.

DAN 1.

Konferencija se organizirala u digitalnom obliku preko ZOOM platforme. Započela 12. ožujka u 16:00 sati (CET). Nakon uvodnog pozdravljanja krenula je panel diskusija na temu “Jačanje demokracije s mladima – put naprijed”, te potom manje sesije s organizatorima konferencije i mladima koji su se prijavili na Hackathon.

DAN 2.

Drugi je dan započeo u 10:00 (CET) uvodnim predstavljanjem programa. Dan prije, svaki je delegat na mail dobio potvrdu kojoj grupi pripada. Grupe su kreirane prema 7 podciljeva glavnog 9. Cilja za mlade. Na početku predstavljeni su glavni zaključci konferencije za mlade u Berlinu, a nakon kratke pauze krenuo je rad u grupama.
U svakoj grupi bilo je raspoređeno 15-ak delegata. Svaka je grupa radila je na dodijeljenom podcilju koji se pretvarao u youth action. Radila sam na prvom podcilju.: “Utjecaj mladih na proces donošenja odluka”, s naglaskom na omogućavanje jednakog djelovanja u procesu donošenja odluka i osiguravanje adekvatnog utjecaja na sva društvena područja. Grupa je krenula s radom, metodom World cafe-a, raspravom o temama: komunikacija i transparentnost, konzultacijski procesi, građansko obrazovanje i metode participacije. Mladi delegati su iznosili svoje probleme koje uočavaju u lokalnoj sredini, promišljajući na koji način bi se ti problemi mogli riješiti te koji donosioci odluka bi mogli biti uključeni u rješavanju problema. Istaknuti problemi bili su: slabija komunikacija između Savjeta mladih i mladih u zajednici, problematika financiranja udruga za mlade i udruge mladih, nedovoljna povezanost vlasti na nacionalnoj ili lokalnoj razini s mladima i organizacijama mladih, neuvažavanje mišljenja mladih, nedovoljan fokus na građansko obrazovanje i manjak zainteresiranosti mladih na uključivanje u procese donošenja odluka. Nakon rasprave delegati su se rasporedili u manje tematske grupe i nastavili dalje raditi na odabranoj temi. Svaka je grupa napravila svoje “stablo problema”, odabrala jedan od problema te njegovo rješenje razrađivala do kraja konferencije.

DAN 3.

Treći dan započeo je razgovorima s donositeljima odluka, gdje su mladi delegati imali priliku razgovarati i postavljati pitanja osobama koje donose odluke na nacionalnoj ili europskoj razini. U našoj smo grupi imali priliku razgovarati s državnim tajnikom mladih i sporta Portugala João Paulo Rebelo. Teme koje su se dotakle u razgovoru s tajnikom bile su: glasanje sa 16 godina, participativno financiranje kao primjer dobre prakse Portugala, negativizam mladih prema političarima, uključivanje mladih u proces donošenje odluka, naglasak na važnosti neformalnog obrazovanja te “što nakon COVID-19 krize?”. Državni je tajnik predstavio dobar primjer prakse participativnog budžeta u kojem država raspisuje natječaj na koji se mogu prijaviti svi mladi ili organizacije mladih sa svojim idejama, te se kroz grupne sesije i radionice sa Savjetima mladih i Nacionalnom federacijom organizacija mladih razrađuje njihova ideja ili problem na koji žele utjecati, a potom se s gotovim projektom prijavljuju na natječaj. Naglasak je na umrežavanju mladih i Savjeta mladih kao i pružanje prilike te uvažavanje ideja mladih od strane državnih tijela. Državni je tajnik izjavio kako želi utjecati na svoje kolege političare da u sav proces kreiranja politika za mlade uključe i mlade.

Osim državnog tajnika, na konferenciji su sudjelovali potpredsjednik Europskog parlamenta Pedro Silva Pereira, voditeljica Odjela za mlade Vijeća Europe Antje Rothemund, ravnateljica Ureda za mlade Republike Slovenije Dolores Kores, njemački savezni državni tajnik u Ministarstvu za obiteljske poslove, starije građane, žene i mlade, Juliane Seifert, voditeljica jedinice za uredničku službu i ciljani kontakt s javnošću u Generalnoj direkciji za komunikaciju komisije EU, Johanna Maria Pannebakker.

U nastavku dana, u manjim grupama, radilo se na konkretnom rješenju “stabla problema” gdje se potom glasalo za jednu ideju koja je na zadnjem danu predstavljena svim delegatima na konferenciji. Sve ideje, koje su proizašle iz konferencije, zapisat će se u jednom alatu te će biti korištene u svrhu faze implementacije, na zadnjem ciklusu u Sloveniji. U grupi 1 koja je radila na prvom podcilju: “Utjecaj mladih na proces donošenja odluka”,odlučeno je predstaviti ideju reorganizacije Savjeta mladih u instituciju koja radi za mlade te je vođena od strane mladih, istodobno stimulirajući interes svih mladih za njene aktivnosti uspostavljanjem podružnica u regijama, jačanjem vodstva mladih, povećavanjem ulaganja u digitalnu komunikaciju i kreiranjem platforme za donositelje odluka i mlade u svrhu bolje te jače komunikacije. Mladi bi Savjet mladih mogli vidjeti kao instituciju koja je namijenjena njima, putem koje se uključuju i iznose svoja mišljenja u javnoj raspravi, koja im osigurava i pruža mogućnosti te ih dovodi za jedan stol s donositeljima odluka (na regionalnoj i nacionalnoj razini.) Mladi također mogu dobiti bolji pregled prilika u obrazovanju i drugim domenama o kojima ih Savjet mladih može informirati, kao i razumijevanje trenutnih političkih pitanja o kojima se raspravlja i koja ih se izravno tiču.

DAN 4.

Zadnji dan konferencije završio je proglašenjem pobjednika Hackathona, a pobjednički tim je European Energy Network s aplikacijom European Policy Hub. Nakon proglašenja pobjednika svaka je grupa pojedinog podcilja predstavila svoju ideju, odnosno konkretnu akciju koja bi utjecala na rješenje podcilja. Zatim je slijedila panel diskusija na temu: “Budućnost Europe – prostor i sudjelovanje za mlade”, a raspravu su vodili generalni direktor za obrazovanje, mlade, sport i kulturu Europske komisije Themis Christophidou, Portugalski državni tajnik za mlade i sport João Paulo Rebelo, predsjednica Europskog foruma mladih Silja Markkula te predsjednik Nacionalnog Savjeta za mlade João Pedro Videira. Zaključivanje konferencije završilo je simboličnim dodjeljivanjem konferencije Sloveniji.