Donošenjem Europske strategije za mlade za razdoblje od 2010. do 2018. i Obnovljenog okvira za Europsku suradnju u području mladih, mladi kao skupina prepoznati su kao ključni društveni dionici. Važnost ovih dokumenata nije samo u tome što definiraju očitu činjenicu da su mladi ključan dio svakog društva, već što mladima strukturirano pristupaju kao resursu koji može pridonijeti kvalitetnom donošenju javnih politika, a ne samo kao problemu koji treba rješavati.
Rezultat prepoznavanja mladih kao ključnih aktera u procesu jest i potreba da se toj skupini osigura pravo sudjelovanja u procesu donošenja odluka. U istoj mjeri kao što poslodavci i sindikati imaju zajamčeno pravo utjecaja na donošenje politika koje utječu na radnike, mladi moraju imati zajamčeno pravo utjecaja na politike koje se odnose na mlade. Kako bi ova prava mladih zaštitili i zajamčili, osiguran je trajan proces strukturiranog dijaloga između donositelja odluka, organizacija mladih i samih mladih. Taj proces obvezuje Europsku komisiju i države članice Europske unije na trajni dijalog s mladima, a kao samostalni proces započeo je s provedbom 2010. godine.
Dijalog EU-a s mladima proizlazi i nastavlja se upravo iz procesa strukturiranog dijaloga utvrđenoga Rezolucijom o obnovljenom okviru za suradnju u području mladih (2010. – 2018.) i dodatno razvijenoga u sljedećim godinama, u skladu s rezultatima kontinuiranog praćenja i evaluacije. U rezoluciji Vijeća o budućem razvoju strukturiranog dijaloga usvojenoj u svibnju 2017. države članice i Komisija pozvane su „da preispitaju proces strukturiranog dijaloga i njegove ciljeve koji se odnose na europsku suradnju u području mladih nakon 2018. te razmotre inovativne i učinkovite načine promicanja smislenog i konstruktivnog dijaloga i interakcije s mladima različitog podrijetla, organizacijama mladih, istraživačima koji se bave mladima i tvorcima politika, uključujući dionike iz drugih relevantnih sektora.
“…mladi moraju imati zajamčeno pravo
utjecaja na politike koje se odnose na mlade.”
Dijalog EU s mladima pobliže je definiran u novoj Strategiji Europske unije za mlade za razdoblje 2019. – 2027., koja kaže kako je cilj Dijaloga pridonijeti općim ciljevima i slijediti vodeća načela strategije EU, a posebno:
a) poticati sudjelovanje mladih u demokratskom životu Europe
b) promicati ravnopravno sudjelovanje mladih žena i muškaraca
c) uključiti različita stajališta i osigurati otvorenost prema svim mladima kako bi pridonijeli oblikovanju politika
d) dovesti do pozitivnih promjena u politici za mlade na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini
e) ojačati građanske kompetencije mladih i osjećaj pripadnosti društvu i Europskoj uniji
Opći su ciljevi ovog procesa stvaranje jednakih prilika za obrazovanje i zapošljavanje svim mladima te poticanje aktivnoga građanstva, socijalne inkluzije i solidarnosti među mladima.
Do sada je provedeno osam punih ciklusa strukturiranog dijaloga. Prvi su ciklus provodile Španjolska, Belgija i Mađarska od početka 2010. do prve polovice 2011., a njegova je tema bila zapošljavanje mladih. Proces je počeo konferencijom u Španjolskoj u prvoj polovici 2010. i u tom su razdoblju usuglašeni prioriteti ključni za zapošljavanje mladih, odnosno za rješavanje problema njihove nezaposlenosti. Tijekom belgijskog predsjedavanja nastavljena je druga faza dijaloga u kojoj su održane nacionalne konzultacije čiji su rezultati predstavljeni na konferenciji održanoj krajem 2010. Treća se faza odvijala tijekom mađarskog predsjedavanja i njezin je rezultat bio popis preporuka u vezi s temom zapošljavanja mladih i budućim procesima strukturiranog dijaloga.
Po sličnom je obrascu proveden i drugi ciklus strukturiranog dijaloga u okviru kojeg su kroz predsjedavanje Poljske, Danske i Cipra obrađene teme u vezi sa sudjelovanjem mladih u demokratskom životu Europe.
Treći je ciklus počeo 2013. i protezao se kroz predsjedavanja Irske, Litve i Grčke, a glavna mu je tema bila socijalna inkluzija mladih.
Četvrti ciklus koji je počeo u srpnju 2014. tematizirao je osnaživanje mladih za političko sudjelovanje i odvijao se kroz predsjedavanje Italije, Latvije i Luksemburga.
Peti ciklus strukturiranog dijalog koji je započeo 2016. godine za prodsjedavanja Nizozemske, te trajao i za predsjedavanja Slovačke i Malte bio je posvećen životnim vještinama mladih, a poseban naglasak stavljen je na vještine koje mladima omogućuju da sudjeluju u raznolikoj, povezanoj i uključivoj Europi.
Provedba šestog ciklusa koji je započeo 01. srpnja 2017. i trajao do kraja 2018. godine, tijekom predsjedavanja Estonije, Bugarske i Austrije. Posvećen je izradi nove Europske strategije za mlade.
Sedmi ciklus bio je posvećen temi “Stvaranje prilika za mlade” pod predsjedavajućim triom Rumunjska-Finska-Hrvatska, gdje su se po prvi puta zemlje odlučile na odabir nacionalnih tematskih prioriteta, a kao tematski prioriteti odabrana su 3 Europska cilja za mlade; #6 Poticaj mladima iz ruralnih sredina, #Kvalitetni poslovi za sve i #Kvalitetno učenje.
Osmi ciklus bavio se temom “Prostora i sudjelovanja za sve”, odnosno #9 Cilja za mlade, pod predsjedavanjem tria Njemačka-Portugal-Slovenija.
Trenutno je u tijeku deveti ciklus Dijaloga EU s mladima, a koji se provodi kroz tematiziranje dva Cilja za mlade, #3 Inkluzivna društva i #10 Održiva, zelena Europa, pod predsjedanjem Francuske, Češke i Švedske.
