Dijalog. Rijetko koja toliko jednostavna riječ, izaziva direktnu asocijaciju na svakodnevnu politiku. Točnije, politički dijalog, koji često ne vodi do konkretnih rješenja, već se pretvori u beskorisna prepucavanja. Ne čudi stoga što većina mladih ni ne zna da postoji strukturirani dijalog, moćan alat dan upravo njima, kako bi sudjelovali u kreiranju javnih politika, odmičući se od uobičajenog pogleda na politiku, svjesni da mogu utjecati na budućnost društva u kojem žive.
“Prošlogodišnje istraživanje koje smo proveli u županiji na 499 mladih osoba, pokazalo je kako mladi smatraju da nisu u značajnoj mjeri važni za zajednicu i ne identificiraju se sa zajednicom”, izjavila je početkom listopada Tanja Herceg, predsjednica Savjeta za mlade Vlade RH, iz daruvarske udruge Impress, gostujući u emisiji Hodalica na Radio Studentu. “Mi mladi trebamo osvijestiti da smo bitni za razvoj zajednice pa čak i kada nailazimo na brojne prepreke.”, zaključila je tada Herceg[1].
Česta prepreka aktivnom sudjelovanju mladih u zajednici je i neinformiranost o mogućnostima koje im se pružaju, poput strukturiranog dijaloga mladih i donositelja odluka. Šesti ciklus strukturiranog dijaloga na razini Europske unije završit će s krajem 2018. godine, a u rujnu je održana Europska konferencija mladih u Beču. “Prije ovog ciklusa nisam ni znala da strukturirani dijalog uopće postoji i stvarno sam se oduševila što je na razini EU prepoznata potreba i potencijal ovakve metode.”, priznaje Mateja Kušić iz Udruge Zamisli.
Mateja Kušić, Udruga Zamisli (Izvor: privatna arhiva)
„Ime mi je Mateja Kušić u Udruzi Zamisli radim s mladima, kroz Info centar za mlade Zagreb i Klub za mlade Zagreb. Info centar za mlade Zagreb dio je Zajednice info centara za mlade u Hrvatskoj, čiji su predstavnici članovi Nacionalne radne skupine za strukturirani dijalog. Prijavila sam se za predstavnicu na EU konferenciji u sklopu VI ciklusa strukturiranog dijaloga, jer sam željela na višim razinama utjecati na status mladih u Hrvatskoj.”
Hrvatsku delegaciju mladih u Beču, osim Herceg i Kušić, činili su također: Petra Pekica iz Agencije za mobilnosti i programe Europske unije, Josip Miličević iz Mreže mladih Hrvatske te Filip Markanović iz Hrvatske udruge mladih. Njihovi dojmovi o strukturiranom dijalogu većinom su pozitivni, ali kažu da manjkavosti ipak postoje. “Zemlje koje predsjedaju Europskom unijom, ulažu veliki trud u organizaciju konferencija za mlade, no moje početno oduševljenje polako je zamijenio dojam da u cijeli proces nije uključen dovoljan broj donositelja odluka, odnosno nisu prisutni oni koji zaista mogu nešto promijeniti. Na europskoj razini, to je ionako spor proces, a rezultati ovog ciklusa osjetit’ će se kada mi više ne budemo mladi.”, realistična je Kušić.
Ne čudi stoga što svakodnevni život mladima (a i starijima) ostavlja dojam da je lakše, primjerice, ne-glasati, nego izraziti svoj stav. “Nemam za koga!” najčešće je opravdanje za ne-izlazak na izbore i pasivnost spram društvenih pitanja općenito. Mislimo da jedan glas neće promijeniti ništa i zaboravljamo da šutnja mnoštva “pojačava” glas onih koji govore. Prilike poput ciklusa strukturiranog dijaloga svakako treba iskoristiti. “Strukturirani dijalog se može koristiti i na lokalnoj razini, zato je važno što veći broj mladih upoznati s mogućnostima koje on nudi. Svatko od nas može u svojoj lokalnoj zajednici sjesti za stol s lokalnim donositeljima odluka, prenijeti svoje potrebe i zahtijevati promjenu. Tijekom ovog procesa, shvatila sam da je odgovornost na nama da se aktiviramo.”, zaključuje Kušić. Mladi iz država članica Europske unije u Beču su razgovarali s dužnosnicima koji kreiraju politike za mlade u različitim državama. Svi zajedno su kreirali 11 ciljeva EU za mlade, koji bi trebali postati temelj buduće Europske strategije za mlade. Nema sumnje, stajališta mladih i donositelja odluka se bitno razlikuju, ali usklađeni prioriteti daju prostora za poboljšanje politika za mlade te kvalitete života mladih.
FOTO: EU ciljevi za mlade / Tko te pita? EU pita (Izvor: Facebook)
“Organizatori konferencije u Beču stvarno su omogućili da za istim stolom (doslovno i figurativno) sjede mlade osobe kao i donositelji odluka iz različitih država, čak i predstavnici Europske Komisije”, kaže Josip Miličević iz Mreže mladih Hrvatske. Dojmovi sudionika sastanka u Beču uglavnom su pozitivni, no svjesni su i nekih nedostataka procesa. “Politike za mlade su tzv. soft policy, odnosno EU nije nadležna za tu politiku teško je staviti zaključke s tih konferencija u prvi plan na nacionalnoj razini, a Europska unija nema gotovo nikakvu moć utjecanja na države.”, objašnjava Miličević.
FOTO: Josip Miličević, Mreža mladih Hrvatske (Izvor: privatna arhiva)
“Zovem se Josip Miličević, imam 25 godine i svježe sam svježe diplomirani politolog na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Dugo godina bio sam volonter i aktivist u organizacijama civilnog društva i pokretima, a zadnjih godinu i pol dana (a to je i razlog zašto sam bio dio delegacije) predsjednik sam Upravnog odbora Mreže mladih Hrvatske.”
Možda je i to razlog zašto donositelji odluka nisu u potpunosti bili upoznati s ciljevima za mlade, kako tvrdi Filip Markanović, još jedan mladi predstavnik Hrvatske. “Domaćini su osigurali dijalog predstavnika mladih i donositelja odluka. Nažalost, moram ustvrditi kako donositelji odluka nisu u potpunosti bili upoznati s ciljevima za mlade. Mislim da su ciljevi izuzetno dobro posloženi i da trebaju biti vodilja članicama koje bi same mogle odabrati prioritetne ciljeve, ali sam očekivao i od predstavnika Europske komisije da će ih dići na jednu višu razinu, što nisu. Tako su ciljevi postali tek vizija mladih u EU.”, naglašava Markanović.
FOTO: Filip Markanović, Hrvatska udruga mladih (Izvor: Facebook)
“Ja sam Filip Markanović. Od 2012. godine upoznat sam sa strukturiranim dijalogom kada sam bio član Nacionalnog vijeća učenika. Ujedno sam osnivač Udruge srednjoškolac Hrvatske u kojoj danas radim kao voditelj projekata. Sa srednjoškolcima na formalnoj razini kroz učenička vijeća zagovaram više procesa strukturiranog dijaloga, jer su ondje donositelji odluka djelatnici i ravnatelj i zalažem se za uključivanje učenika u donošenje odluka.”
Iskustva ovih mladih ljudi pokazuju da je mogućnost utjecaja mladih na javne politike kroz strukturirani dijalog uistinu realna. Kroz taj dijalog mladi prekidaju svoju šutnju, kako bi onima koji kreiraju javne politike skrenuli pažnju na konkretne izazove s kojima se mladi svakodnevno susreću te ukazali na potencijalna rješenja.
FOTO: Hrvatska delegacija na Europskoj konferenciji mladih u Beču /Tko te pita? EU pita (Izvor: Facebook)
Područje u kojima se sva ta rješenja međusobno isprepliću jest aktivizam, kao suprotnost pasivnosti spram društvenih pitanja. Informirati se i uključiti znači preuzeti odgovornost, jer tvoj glas vrijedi puno. Ako to ne učiniš, misleći da je ionako svejedno, odluke o tvojoj svakodnevici, ali i budućnosti, donijet’ će netko drugi. Onaj kome nije bilo svejedno te je iskoristio priliku i svojim stavom nadglasao – tvoju šutnju.
Autorica: Ivona Šeparović
[1] Tanja Herceg gostovala je u emisiji Hodalica na Radio Studentu, 4. listopada 2018. godine
