Tag Archives: euyc

Održana EUROPSKA KONFERENCIJA ZA MLADE u Berlinu

U petak, 2. listopada 2020. godine započela je Europska konferencija za mlade u Berlinu, u sklopu njemačkog predsjedanja Vijećem Europske unije.

Po prvi puta u 10 godina održavanja Dijaloga EU-a s mladima, Konferencija se održala digitalno, a susreti predstavnika mladih i donositelja odluka organizirani su u virtualnom prostoru.

Konferencija u Berlinu obilježila je početak 8. ciklusa konzultacija u okviru Dijaloga EU-a s mladima, pod nazivom „Europa za MLADE – MLADI za Europu: Prostor za demokraciju i sudjelovanje“, a koji se temelji na #9 Cilju za mlade, Prostor i sudjelovanje za sve.

Hrvatsku delegaciju predstavljale su Valentina Cesar i Irena Grozdek Sokolić ispred Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade te Tanja Herceg, Sandra Rozman i Ivana Barac kao predstavnice mladih.

U nastavku možete pogledati video na temu važnosti EU konferencija za mlade u procesu Dijaloga EU-a s mladima, izrađenog od strane Nacionalnog vijeća mladih Njemačke.


DAN 1.

Konferenciju je iz studija svečano otvorila njemačka savezna ministrica za mlade Dr. Franziska Giffey, a putem video linka sudionike su pozdravile i njemačka kancelarka Dr. Angela Merkel, predsjednica Europske komisije Dr. Ursula von der Leyen i predsjednici federalnih vijeća mladih, Lisi Maier i Tobias Köck.

U ime njemačke vlade, kancelarka Angela Merkel pozdravila je oko 150 sudionika Konferencije putem videa, budući da je konferencija organizirana digitalno zbog posljedica pandemije Covid19. Kancelarka je istaknula kako je sudjelovanje mladih poželjno i podržano, poglavito kroz primjer Dijaloga EU-a s mladima i EU konferencije za mlade. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen istaknula je: “Sada možemo otvoriti put ka zelenijoj budućnosti, digitalnijoj budućnosti i snažno demokratskoj Europi. A za ovo nam trebate prije svega vi – mladi“. Odala je počast činjenici da su mladi u cijeloj Europi pokazali beskrajnu solidarnost i inicijativu u ovoj teškoj krizi. I obećala je: “Vaša generacija riječima i djelima utjelovljuje europski duh. Komisija je na vašoj strani”.

Savezna ministrica za mlade dr. Franziska Giffey naglasila je važnost #9 Cilja za mlade (Prostor i sudjelovanje za sve), koji je od ključne važnosti za Europsku konferenciju za mlade i za predsjedavajući trio Njemačke, Portugala i Slovenije. “Riječ je o Europi, o demokraciji, o sudjelovanju te o prostoru koji mladi ljudi trebaju naučiti iskoristiti te iskusiti demokraciju i sudjelovanje“, rekla je Franziska Giffey. Podržala je inicijativu da se dob za glasanje smanji na 16 godina u cijeloj Europi.

Nakon svečanih govora, Silja Markkula, članica odbora Europskog foruma mladih, i član Nacionalnog vijeća mladih Njemačke, Marius Schlageter, razgovarali su sa saveznom ministricom za mlade o raznim temama. “Organizacije mladih bore se za svoje postojanje, što dodatno otežava sudjelovanje mladih“, rekla je Silja Markkula, dodajući: “Bez ostvarivanja prava mladih sudjelovanje postaje nemoguće“. Marius Schlageter naglasio je: “Potrebna nam je strukturna integracija mladih. Za to nam je potrebna infrastruktura, na primjeru Dijaloga EU-a s mladima. Treba nam poštovano i samoorganizirano civilno društvo za snažnu demokraciju“.

Svečano otvaranje možete pogledati na sljedećoj poveznici: https://vimeo.com/463761476


DAN 2.

Drugi dan Konferencije započeo je World Cafeom gdje su predstavnici mladih i iz svih država članica Europske unije i drugih europskih zemalja intenzivno raspravljali o važnosti #9 Cilja za mlade: Prostor i sudjelovanje za sve.

Istraživač Dan Moxon dao je snažan poticaj raspravi nakon što je izvijestio kako je 77% mladih u Europskoj uniji aktivno u političkim pokretima, organizacijama mladih, kampanjama, štrajkovima i volonterskim inicijativama na lokalnoj razini. Podaci su temeljeni na Eurobarometru. Mladi se prije svega uključuju tamo gdje su okvirni uvjeti u skladu s njihovim vrijednostima, kao što su visoka razina organizacijske transparentnosti, dobrovoljnost udruživanja, međusobno uvažavanje, uvjeti prilagođeni mladima, uključujući pristup, podrška mentora i prilika za preuzimanje odgovornosti. Ti su uvjeti također važni kriteriji za kvalitetno sudjelovanje mladih. Dan Moxon navodi: “Sudjelovanje je pravo, a ne opcija“.

Kroz 15 različitih sesija World Cafea raspravljalo se o dugoročnom potencijalu kvalitetnog sudjelovanja mladih u EU te o nužnim preduvjetima za kvalitetno sudjelovanje mladih u političkim procesima odlučivanja.

Mladi su razgovarali u sesijama o različitim temama, no naglasili su kako je sudjelovanje mladih važno u svim pitanjima. Naglašena je i važnost informiranja o provedbi Dijaloga, o mogućnostima za mlade te dolazak do što većeg broja mladih ljudi. U jednoj od skupina naglašena je i važnost standardiziranog procesa informiranja mladih o mogućnostima za mlade i mogućnostima kroz dijalog, a naročito ruralnih mladih.

Jedna od skupina je zaključila: “Političari moraju prilagoditi svoj stav kako bi mlade ljude shvatili zaista ozbiljno. Napokon, mišljenje mladih jednako je vrijedno kao i doprinos drugih interesnih skupina, dok političari imaju strah od gubitka moći i povećanja utjecaja mladih ljudi.”, zaključila je jedna skupina.

Kao dugoročni potencijal kvalitetnog sudjelovanja mladih u EU istaknut je rast povjerenja u institucije i u politiku. Dijalog između mladih ljudi i politike može proizvesti inovativna rješenja, a mladi će biti zadovoljniji političkim odlukama ako u njima mogu sudjelovati.

Ostvarivanje djelotvornog sudjelovanja mladih dovest će do bolje demokracije u kojoj se nitko više ne osjeća dužan uključiti mlade ljude jer je njihovo sudjelovanje dobrodošlo“, napisala je jedna skupina.

Sposobnost da mladi budu politički aktivni od malih nogu dugoročno će imati pozitivan utjecaj na demokraciju; jer će rasti iskustvo doživotnog demokratskog sudjelovanja i preuzimanja odgovornosti za demokraciju.” – bili su zaključci druge skupine.

Kao preduvjet demokracije i aktivnog sudjelovanja mladih u društvu i u procesima donošenja odluka, važna je dostupnost informacija mladima o tome kako se mogu uključiti u donošenje odluka. Razgovaralo se i o uključenju mladih u donošenje odluka tijekom pandemije. Delegatkinje Republike Hrvatske tom su prilikom predstavile hrvatski primjer uključivanja u odgovoru na izazove mladih u okolnostima pandemije. Predstavljeno je da su tijekom pandemije, kroz Savjet za mlade Vlade Republike Hrvatske, udruge u Hrvatskoj predložile preporuke na temelju kojih je pokrenut i izravan dijalog mladih sa Stožerom civilne zaštite Republike Hrvatske i Središnjim državnim uredom za demografiju i mlade. Isto tako, istaknut je primjer dobre prakse održavanja sastanaka na tjednoj bazi udruga mladih i Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade kako bi se radilo na rješavanju pitanja važnih mladima, po čemu je Hrvatska jedan od primjera uključivanja mladih.   

Na više radnih grupa raspravljeno je pitanje predstavništva mladih, u Europskoj uniji i na nacionalnoj razini. Otvorilo se pitanje legitimiteta organizacija koje predstavljaju mlade, s obzirom na mali broj uključenih udruga i stalne zahtjeve da se mlade treba uključivati „na terenu“. Raspravljalo se tko je glas mladih i može li se tvrditi da neka organizacija na nacionalnoj, odnosno europskoj razini, bez ujednačenog zakonodavnog okvira, može tvrditi da je predstavnik mladih. Kako su mladi heterogena skupina, otvorilo se pitanje je li za Dijalog EU s mladima važna kvaliteta sudjelovanja od kvantitete, odnosno od većeg broja uključenih mladih. Raspravljalo se o pitanju reforme postojećih oblika predstavništva i otvaranju većeg prostora za djelovanje mladih kako bi se njihov glas čuo.


DAN 3.

Treći dan Konferencije ostao je tematski otvoren kako bi se pružila prilika predstavnicima mladih za samostalno kreiranje vlastitog sadržaja sesija kroz Barcamp i održavanje radnih sesija na odabrane teme. Fokus je bio na pitanjima koje zahtijevaju društvene promjene i reforme te aktivniji angažman mladih: Borba protiv klimatskih promjena, Mobilnost prilagođena potrebama mladih u EU, Podrška neformalnom i političkom obrazovanju itd. Na sesijama su sudionici također razmatrali mogućnosti za kvalitetnije uključivanje mladih bez obzira na njihovo porijeklo ili pripadnost nekoj skupini te razgovarali su o prostorima za mlade i neophodnoj podršci društva da bi se ti prostori održali ili još bolje proširili. Cilj je bio restrukturirati obrazovne sustave kako bi se povećalo sudjelovanje, na primjer u školama. Na pojedinim sesijama istaknuta je važnost informiranja mladih o mogućnostima za mlade kroz škole jer udruge teško mogu same doći do mladih koji trebaju znati za mogućnosti poput dijaloga. Glavne teme koje su bile vezane za Barcamp bile su: Sudjelovanje mladih na lokalnoj razini, Zastupljenost mladih u europskoj politici, Finski primjer uključivanja mladih u provedbu UN-ove rezolucije 2250, Sudjelovanje mladih u vrijeme pandemije Covid-19, Kvote za mlade, Integracija kroz sudjelovanje mladih, Prostori za mlade, Europsko tržište rada i mladi nakon pandemije Covid-19, Sudjelovanje mladih na primjeru klimatskih promjena, Snižavanje dobi na 16 godina za glasanje, Volontiranje kao mehanizam sudjelovanja mladih, Predstavljanje latvijskog prostora za mlade, Reforma obrazovanja za podršku sudjelovanju mladih, Politička neovisnost organizacija mladih i političko obrazovanje, Strukturni prijenos znanja između Nacionalnih vijeća mladih i Međunarodnih organizacija mladih, Prostor i sudjelovanje za pripadnike manjina, Potencijal međunarodnih organizacija mladih za kreiranje kvalitetnog sudjelovanja u Dijalogu EU-a s mladima te Kako uključiti pripadnike manjina u rad s mladima.


DAN 4.

Posljednji dan Konferencije bio je rezerviran za dijalog predstavnika mladih s donositeljima odluka, gdje su mladi imali prilike odabrati donositelja odluka kojemu su željeli postaviti pitanje te se kroz manje grupe upustiti u dijalog s njima. Donositelji odluka koji su sudjelovali u dijalogu bili su:

  1. Mariya Gabriel – povjerenica Europske komisije za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade
  2. Dr. Franziska Giffey – savezna ministrica iz ministarstva nadležnog za mlade, Njemačka
  3. Dr. Simona Kustec – ministrica obrazovanja, znanosti i sporta, Slovenija
  4. João Paulo Rebelo – državni tajnik ureda za mlade i sport, Portugal
  5. Evelyn Regner – predsjednica Odbora za ženska prava i ravnopravnost spolova (FEMM) Europskog parlamenta
  6. Stefan Olsson – direktor za zapošljavanje DG za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost, Europska komisija
  7. Adrián Vázquez Lázara – predsjednik Odbora za pravna pitanja (JURI) Europskog parlamenta
  8. Sabine Verheyen – predsjednica Odbora za kulturu i obrazovanje (CULT) Europskog parlamenta

Na jednoj od sesija u komunikaciji sa predstavnikom Europske komisije donesen je zaključak kako treba postići direktnu komunikaciju mladih i Europske komisije te poticati dijaloge na svim razinama bez obzira na oblik organiziranja mladih.  Zaključeno je kako treba napraviti platformu kroz koju će svi mladi moći direktno komunicirati s donositeljima odluka europske razine bez obzira nalaze li se u udrugama. Stefan Olsson naglasio je kako žele čuti mišljenje što većeg broja mladih i dati što većem broju mladih priliku za izražavanje mišljenja te su otvoreni za prijedloge modela i alata koji bi uključio što veći broj mladih. Razgovaralo se i o aktualnoj Garanciji za mlade gdje se raspravljalo o dobi do koje bi trebala biti Garancija za mlade, važnost iste i o načinima uključenja mišljenja mladih u različite mjere. Razgovaralo se i o važnosti koju organizacije civilnog društva imaju za mlade kao i važnost prepoznavanja istih kao poslodavca koji su i za vrijeme pandemije morali održati brojna radna mjesta. Važnost prepoznavanja udruga kao poslodavaca ostalo je otvoreno pitanje.

Kroz dijalog s dr. Simonom Kustec istaknuta je potreba za komunikacijskom strategijom prema mladima od strane institucija gdje je ministrica istaknula važnost građanskog aktivizma mladih i političke participacije, kao i formiranje procesa Dijaloga kroz dva koraka, gdje je prvi identifikacija problema, a drugi prijedlog rješenja/preporuka od strane mladih. Uz to, naglašeni su nedostaci digitalne participacije i potreba za osmišljavanjem prilagođenog pristupa (uz zaštitne mjere) koji bi omogućio višu kvalitetu ishoda koji nastaju sudjelovanjem mladih.

Nakon toga, u manjim skupinama održane su radne sesije na temu podciljeva unutar #9 Cilja za mlade, gdje je svaka skupina imala za cilj proizvesti politički zahtjev temeljen na danom podcilju, a od finalnih 7 političkih zahtjeva, svi delegati država članica EU imali su pravo dati svoj glas za političke zahtjeve koji će proizaći iz konferencije.  Ovo su bili zahtjevi mladih:

  1. Zahtijevamo suodlučivanje s mladima u procesima donošenja odluka na svim razinama, kroz pristup baziran na ljudskim pravima.
  2. Donositelji odluka trebaju poticati i ulagati u procese koji pojačavaju glas mladih pripadnika manjina i osiguravaju njihovo direktno sudjelovanje
  3. Osigurajte mladima pristup formalnom donošenju odluka tako što ćete na svim izborima sniziti dob za glasanje i političku kandidaturu na 16 godina, istodobno osiguravajući svim mladima priliku da steknu dovoljno vještina i motivacije za aktivno i pasivno sudjelovanje na izborima, kao i uklanjanjem svih zapreka na glasanje.
  4. Zahtijevamo uspostavu novog EU fonda za izgradnju i održavanje prostora za mlade.
  5. Zahtijevamo da Europska komisija postavi stvaranje sigurnih virtualnih prostora za mlade, zajedno s podrškom i financiranjem razvoja digitalne pismenosti, kao jedan od glavnih prioriteta u svim programima, uz horizontalno određivanje prioriteta na europskoj razini.
  6. Zahtijevamo dostupnost sredstva za financiranje trajnih struktura sudjelovanja.
  7. Zahtijevamo da kritičko razmišljanje postane dio obveznog privatnog i javnog školskog programa najmanje jedan sat tjedno od 10-16 godina kako bi se borili protiv lažnih vijesti i dezinformacija medijskom i informacijskom pismenošću te poticali sudjelovanje / motivaciju mladih.

Većinom online glasova predstavnika mladih i donositelja odluka iz svih država članica, izglasana su 3 politička zahtjeva koja su bila predstavljena na zatvaranju Konferencije kao ishodi, odnosno zahtjevi prema donositeljima odluka, a to su:

  1. Zahtijevamo suodlučivanje s mladima u procesima donošenja odluka na svim razinama, kroz pristup baziran na ljudskim pravima.
  2. Osigurajte mladima pristup formalnom donošenju odluka tako što ćete na svim izborima sniziti dob za glasanje i političku kandidaturu na 16 godina, istodobno osiguravajući svim mladima priliku da steknu dovoljno vještina i motivacije za aktivno i pasivno sudjelovanje na izborima, kao i uklanjanjem svih zapreka na glasanje.
  3. Zahtijevamo da kritičko razmišljanje postane dio obveznog privatnog i javnog školskog programa najmanje jedan sat tjedno od 10-16 godina kako bi se borili protiv lažnih vijesti i dezinformacija medijskom i informacijskom pismenošću i poticali sudjelovanje / motivaciju mladih.

Nakon iznesenih zahtjeva, izvršena je primopredaja predsjedanja od njemačkog prema portugalskom Nacionalnom vijeću mladih i održano je službeno zatvaranje Konferencije. Zatvaranje Konferencije možete pogledati na sljedećoj poveznici: https://vimeo.com/465041819

Uz to, prilažemo video s objašnjenjima što se događa s ishodima Konferencije nakon njenog završetka.

Objavljeni ishodi 7. ciklusa Dijaloga EU-a s mladima s EU konferencije za mlade u Zagrebu

Izvješće s ishodima EU konferencije za mlade u Zagrebu temelji se na provedenim aktivnostima sa sudionicima konferencije Europske unije za mlade koja je održana od 9. do 11. ožujka u Zagrebu. Spomenuti dokument daje pregled programa Konferencije i opisuje okvirne postavke procesa konzultacija s mladima u svrhu generiranja općih i dugoročnih ishoda te navodi specifične preporuke sudionika Konferencije unutar tri podteme Kvalitetni poslovi, Rad s mladima i Mogućnosti za mlade u ruralnim područjima.

Uz to, sudionici zagrebačke EU konferencije za mlade posebnu pažnju posvetili su podtemi “Mogućnosti za mlade u ruralnim područjima”, unutar 6. cilja za mlade – Poticaj mladima iz ruralnih sredina. Za navedenu podtemu izrađen je odvojen Izvještaj koji nadograđuje i dalje razrađuje glavno izvješće o rezultatima 7. Ciklusa.  

Izvješće s ishodima EU konferencije za mlade u Zagrebu dostupno je na sljedećoj poveznici.

Mi koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najbolje online iskustvo. Prihvaćanjem korištenja kolačića u skladu s našom politikom kolačića. Politika privatnosti